Da li ste znali da po rezultatima američkih istraživanja između 5 i 20 osoba od 100.000 njih iznenada izgubi sluh?
A šta je uopšte iznenadan gubitak sluha?
To je i dalje jedna od najvećih misterija otorinolaringologije i predstavlja gubitak sluha u jednom ili oba uha u roku od najviše 72 časa. Dijagnostikuje se ukoliko je kvalitet sluha smanjen za 30 decibela. Nekad može dovesti do značajnog oštećenja sluha, a nekad čak i do potpunog gubitka.
Ukoliko želite da saznate koji su to simptomi naglog ili iznenadnog gubitka sluha, na koje načine se može lečiti, kao i da li vam aparati za sluh mogu pomoći ukoliko do ovog oštećenja dođe.
Simptomi i dijagnoza – kako prepoznati gubitak sluha
Iznenadan gubitak sluha u 98% slučajeva javlja se samo na jednom uhu, a pacijenti najčešće primete da je do njega došlo ujutru nakon buđenja ili prilikom razgovora telefonom.
Pored primećenog slabog sluha ili potpunog gubitka, simptomi ovog stanja mogu biti:
- Zapušenost uha
- Tinitus – zujanje u uhu
- Vertigo – vrtoglavica
Mera u kojoj je sluh oštećen je individualno i zavisi od osobe do osobe. Može doći do blagog ili ozbiljnog oštećenja, a gubitak sluha može biti privremen ili trajan. Po podacima stručnjaka, oni pacijenti koji su se žalili na simptom vrtoglavice imali su bolju prognozu od onih bez ovog simptoma.
Dijagnoza iznenadnog gubitka sluha se postavlja detaljnim otorinolaringološkim pregledom u kojem se prvo isključuje akutno zapaljenje srednjeg uha, kao i oslabljen sluh kao posledica ototoloških lekova.
Nakon pregleda je potrebno ispitati sluh uređajem koji se zove audiometar. Dijagnoza se postavlja ukoliko je kvalitet sluha smanjen za najmanje 30 decibala koje pogađa tri zvučne frekvencije.
Koga najčešće pogađa iznenadni gubitak sluha?
Kako je iznenadni gubitak sluha velika nepoznanica i nedoumica stručnjaka, ne može se sa preciznošću utvrditi koja grupa ljudi spada u rizičnu. Ono što je primećeno je da ne postoji razlika u muškom i ženskom polu – javlja se kod oba pola podjednako.
Takođe najčešće osobe sa iznenadnim gubitkom sluha su starosti između 30 i 50 godina, i uglavnom su to osobe bez manifestacija drugih infektivnih, vaskularnih i metaboličkih bolesti.
Da li je moguće izlečiti iznenadni gubitak sluha i na koji način?
Iako neki stručnjaci tvrde da je u 65% slučajeva iznenadnog gubitka sluha moguć spontani oporavak bez lečenja, ovo oboljenje se najčešće leči kortikosteroidima. Ono što je važno kako bi šanse za povratak sluha bile što veće je da se brzo reaguje, dijagnostikuje oboljenje i počne sa lečenjem, a veoma često se sa terapijom kortikosteroida počinje i pre dobijanja svih nalaza.
Kod onih pacijenata koji imaju manje oštećenje, lekar može preporučiti da se ne koristi neka od mogućih terapija. Za spontani oporavak sluha u proseku je potrebno oko 2 nedelje, ali šanse da do ovoga dođe su manje što je oštećenje sluha veće.
Ukoliko je iznenadni gubitak sluha posledica određenih lekova, potrebno je odmah prestati sa njihovom konzumacijom, a ako je uzrok određena infekcija potrebna je terapija antibioticima.
Krajni slučaj, ako pacijent ne reaguje ni na jednu od terapija lečenja, sledeći korak je korišćenje slušnih aparata.
Slušni aparati – kod velikog oštećenja sluha
Ukoliko je došlo do značajnijeg oštećenja sluha koje ometa vaš svakodnevni život, a terapije ne daju željene rezultate, vaš lekar će vam najverovatije preporučiti nošenje slušnog aparata.
Slušni aparat je uređaj koji pojačava zvuke iz okoline i usmerava ih ka pojačalu. Postoje različiti modeli i vrste u zavisnosti od kunkcija koje poseduju, a osnovna podela je na zaušne aparate koji stoje iza uha i na kanalne slušne aparate koji se nalaze u uhu. Napredni modeli imaju opciju podešavanja frekvencije i eliminisanja suviše šumove iz okoline i na taj način pružaju jasniji i čistiji zvuk.
Kako vam neće svaki od ovih uređaja odgovarati, savetujemo vam da se posavetujete sa stručnjakom i izaberete onaj koji najviše odgovara vašoj dijagnozi.
Zašto je važno nositi slušni aparat?
Manje oštećenje sluha vam možda i nije problematično, međutim kod većih oštećenja sluha, slušni aparati su ključni kako vaš život funkcionisao kao i do sad.
Osobama sa večih oštećenjem ovi aparati mogu pomoći u više stvari. Oni obezbeđuju normalnu socijalizaciju sa okolinom i omogućavaju osobi da razume sagovornika tokom razgovora.
Sledeći razlog zašto je vaćno nositi aparat za sluh je bezbednost onih ljudi koji imaju veće ili manje oštećenje sluha. Ovo se odnosi na zvukove iz okoline koje ukoliko ne čuje, osoba može ugroziti svoju bezbednost. Tipičan primer za jedan takav zvuk je zvuk alarma koji ukazuje na opasnost.
Nadamo se da smo vam ovim tekstom pružili korisne informacije o ovom stanju, kao i da ćete ukoliko posumnjate na neke od simptoma u najkraćem vremenskom roku posetiti specijaliste za uho, grlo, nos kako bi vam on prepisao terapiju koja će povećati šanse da vam se sluh posle određenog vremena i povrati.