Na grčkom Peloponezu nalazi se grad Olimpija, smešten u zapadnom delu poluostrva, u planinskom kraju, ušuškan u predivnom prirodnom okruženju bujnih četinarskih šuma i između dve reke – Alfeje i Kadeje. Ovaj grad poznat je po antičkoj Olimpiji, jednom od najznačajnijih arheoloških nalazišta i najvećih kulturno-istorijskih znamenitosti današnje Grčke.
Ako ste ljubitelj arheologije i istorije, ovo je prava destinacija za vas. Od Patre, najvećeg grada i glavne luke na Peloponez Olimpija je udaljena 115 km južno, a od glavnog grada Grčke Atine 264 km zapadno. Do Atine, kao i do svih drugih velikih evropskih gradova, možete doputovati na različite načine.
Drevna Olimpija
Drevna Olimpija je bila jedno od najvažnijih svetilišta stare Grčke i kolevka Olimpijskih igara. Područje Olimpije bilo je naseljeno još u neolitu, što potvrđuju pronađeni ljudski skeleti i žrtveni predmeti koji potiču iz 10. veka p.n.e. U ranom 7. veku p.n.e. ovde je nastalo svetilište posvećeno bogu Zevsu, nazvano po Olimpu, planini bogova. Nedugo zatim, 776. godine p.n.e., ovde su počele da se održavaju Olimpijske igre. Početkom 6. veka p.n.e. izgrađeni su prvi objekti, među kojima i Herin hram, riznica i prvi stadion.
Polovinom 5. veka p.n.e. ovde je podignut Zevsov hram, najimpresivnija građevina drevne Olimpije, zatim nov veliki stadion i hipodrom, kao i još nekoliko važnih objekata. Krajem 4. veka p.n.e., izgrađeni su još neki značajni objekti – vežbalište, gimnazion, kupalište i mnoštvo pratećih objekata. Oko 200. godine pre Hrista podignut je zadivljujući trem koji je povezivao glavni stadion sa Zevsovim svetilištem.
Iako su Rimljani sredinom 2. veka p.n.e. preuzeli vlast na Peloponezu, u Olimpiji su i dalje organizovane Olimpijske igre, na kojima su često učestvovali i sami rimski vladari. Tokom rimske vladavine svi postojeći objekti u Olimpiji su obnovljeni, a podignuta su i nova, pre svega sportska zdanja.
U 3. veku razorni zemljotres je izazvao veliku materijalnu štetu u Olimpiji, da bi nakon zemljotresa ovo područje postalo stalna meta varvarskih pljačkaških pohoda. Rimski car Teodosije ukinuo je održavanje Olimpijskih igara 393. godine, nakon čega se ovde raširilo hrišćanstvo, a neki sportski objekti su pretvoreni u ranohrišćanske bazilike. Snažan zemljotres koji se dogodio 551. godine uništio je i zatrpao antičku Olimpiju. Lokalitet je otkriven u drugoj polovini 18. veka, a detaljna rekonstrukcija izvršena je pedesetih godina 20. veka.
Arheološki lokalitet Olimpija
Danas se na lokalitetu mogu videti obnovljeni ostaci brojnih znamenitih građevina, tako da je putovanje do ove destinacije zaista neverovatno. Među najstarije spada Herin hram, podignut oko 650. godine p.n.e. Zevsov hram izgrađen je u dorskom stilu oko 450. godine p.n.e., po idejama arhitekte Libona. Nalazio se u samom središtu čitavog kompleksa i predstavljao je najveće zdanje do tada podignuto u Olimpiji. Unutar hrama postavljena je oko 430. godine p.n.e. statua Zevsa u Olimpiji, jedno od sedam svetskih čuda antičkog sveta. Kip je delo atinskog vajara Fidija i izrađen je posebnom tehnikom hrizelfantije u kombinaciji zlata, slonovače i dragog kamenja. Statua, visoka 13 metara, bila je postavljena na četvorougaonu osnovu široku 6,5 i visoku 1 m.
Tron su ukrašavale rezbarije sfingi, krilate figure pobede, statue starogrčkih bogova Apolona i Artemide i drugih mitskih bića. Sam Zevs, koji je sedeo na tronu, na glavi je imao maslinov venac, lice mu je bilo izrađeno od slonovače, oči od dragog kamenja, odeća mu je bila od zlata. U levoj ruci držao je metalni skipar na čijem vrhu se nalazio orao, a u desnoj je imao simbol pobede izrađen od kombinacije zlata i javorovog drveta.
Nakon niza zemljotresa koji su zadesili Olimpiju u 4. veku, Grci su kip preneli u Konstantinopolj, gde je 462. godine izgoreo u požaru. Kasnije su pravljene mnoge njegove rekonstrukcije koje su postojale širom Grčke i drugih ostrva, ali ni jedna nije sačuvana do danas. Zevsova statua smatra se najvećim starogrčkim vajarskim delom.
Ostaci Fidijevog ateljea, izgrađenog sredinom 5. veka p.n.e., takođe su vidljivi na lokalitetu. Leonidaion potiče iz sredine 4. veka p.n.e., a predstavljao je najveći i najluksuzniji drevni hotel, na čija dva sprata je bilo više od 80 soba. Iz 4. veka p.n.e. potiču i ostaci stadiona. Filipeon je bio okrugla građevina sa 18 jonskih stubova koju su podigli Filip II Makedonski i njegovi sin Aleksandar Veliki u drugoj polovini 4. veka p.n.e. U njemu su pronađene skulpture Aleksandra Makedonskog i njegovih predaka.
Na nalazištu su vidljivi i ostaci Palestra, građevine iz 3. veka p.n.e., kao i Gimnazijuma, podignutog u 2. veku p.n.e. U blizini lokaliteta nalazi se Arheološki muzej Olimpije, koji ima bogatu riznicu keramičkih predmeta, kamenih i bronzanih statua i drugih artefakata otkrivenih na nalazištu drevne Olimpije.
Antičke Olimpijske igre
Antičke Olimpijske igre bile su najvažnije od svih panhelenskih igara koje su se odražavale u staroj Grčkoj. Smatra se da su prve Olimpijske igre održane 776. godine p.n.e., a nakon više od 1.100 godina njihovog postojanja, ukinuo ih je rimski car Teodosije 393. godine.
Organizovane su svake četvrte godine i smatra se da su stari Grci po njima računali vreme. Tokom održavanja igara prekidani su svi ratni sukobi, tako da je za vreme trajanja igara bilo na snazi tzv. Olimpijsko primirje. Na Olimpijskim igrama takmičili su se samo muškarci, koji su u Olimpiju dolazili iz svih delova helenskog sveta kako bi se nadmetali u raznim sportskim i borilačkim disciplinama. Između sportskih borbi organizovana su pesnička, dramska, glumačka, arhitektonska, vajarska i razna druga takmičenja kulturno-umetničkog karaktera.
Olimpijske igre organizovale su se u čast vrhovnog grčkog boga Zevsa, tako da su imale i veliki sakralni značaj. Prema jednoj legendi, Olimpijske igre ustanovio je sam Zevs u čast svoje pobede u borbi za prevlast protiv svoga oca Hrona. Drugi mit govori kako je polubog Herakle, Zevsov sin, odneo pobedu u jednoj trci u Olimpiji i osnovao Olimpijske igre koje su se od tada održavale svake četvrte godine kao uspomena na ovu trku.
Pored arheološkog lokaliteta, u današnjoj Olimpiji se nalazi spomenik Pjer De Kubertenu, francuskom baronu i osnivaču Međunarodnog olimpijskog komiteta. Pod pokroviteljstvom ovog komiteta od 1896. godine, kada su održane prve moderne Olimpijske igre u Atini, do danas, organizovano je 28 letnjih Olimpijskih igara, zaključno sa Rio-m 2016. godine, a u Sočiju su 2014. godine održane 22. po redu zimske Olimpijske igre.Uoči održavanja svakih igara, Na restauriranom Olimpijskom stadionu, uz pomoć sunca i ogledala pali se Olimpijski plamen i odatle se štafetom prenosi do zemlje i grada u kome će se igre organizovati.
Ostaci antičke Olimpije uvršteni su 1988. godine na listu UNESCO-ve kulturne baštine.