U današnjem svetu, zdrava ishrana postala je centralna tema mnogih diskusija, istraživanja i preporuka. Međutim, uprkos sve većem interesovanju za ovu oblast, mitovi i činjenice o zdravoj ishrani često se prepliću, ostavljajući mnoge u nedoumici šta je zapravo najbolje za njihovo zdravlje. Zato, hajde da zajedno razbijemo mitove i konačno saznamo šta je ono što je dobro za nas, a šta ono što može negativno uticati na naše fizičko i mentalno zdravlje, energiju, pa čak i dugovečnost.
Mitovi o zdravoj ishrani
Kada je reč o ishrani, mitovi često zvuče ubedljivo koliko i činjenice. Zbog preplavljenosti informacijama iz različitih izvora, lako je prihvatiti opšte prihvaćene stavove kao istinu. Stoga, zaronimo duboko u najrasprostranjenije neistine o zdravoj ishrani, usput razotkrivajući zagonetke i razjašnjavajući zablude. Pripremite se da budete iznenađeni onim što ste mislili da znate!
#1 Masti su loše za nas
Jedan od najupornijih mitova u svetu ishrane jeste da su masti loše za nas. Ova ideja je decenijama dominirala nutricionističkim svetom, navodeći mnoge da poveruju da je svaka vrsta masti neprijatelj zdravog tela. Međutim, istina je mnogo nijansiranija. Naravno, postoje masti koje mogu biti štetne kada se konzumiraju u prekomernim količinama. Ovo podrazumeva trans-masti koje se često nalaze u prerađenoj hrani. Ali, generalizacija da su sve loše je zasnovana na zastarelim informacijama i nepotpunom razumevanju.
Zapravo, zdrave masti su esencijalne za naše telo. One igraju bitnu ulogu u proizvodnji energije, apsorpciji određenih vitamina i održavanju zdravlja kože i kose. Na primer, omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u ribi i lanenom semenu, su od izuzetne važnosti kada je u pitanju pravilna kognitivna funkcija i zdravlje srca. Dakle, sledeći put kada čujete da su „masti loše“, setite se da je potrebno razlikovati dobre od onih loših. Umesto da ih potpuno izbacite iz ishrane, fokusirajte se na uključivanje zdravih masti. Onih koje će vašem telu pružiti hranljive materije koje su mu preko potrebne.
#2 Bezglutenska ishrana je svima potrebna
U poslednjih nekoliko godina, bezglutenska dijeta postala je pravi trend u svetu ishrane. Supermarketi su preplavljeni bezglutenskim proizvodima, a mnogi veruju da će prelaskom na ovakav režim promeniti život na bolje. Ali, da li je ovakav tip ishrane zapravo prava opcija za sve?
Pre nego li odgovorimo na ovo pitanje, važno je da razumemo zašto se neki ljudi pridržavaju bezglutenske dijete. Generalno govoreći, u ovu grupu spadaju ljudi koji boluju od celijačne bolesti, vrste autoimune bolesti koja se odlikuje osetljivošću na gluten. Kod njih, konzumacija ovog proteina izaziva niz neprijatnih simptoma, kao i oštećenje sluzokože creva. Iz toga razloga je za ove pojedince bezglutenska dijeta ne samo preporučljiva, već zapravo neophodna, jer predstavlja jedini način da izađu na kraj sa celijakijom.
Međutim, za većinu populacije koja ne boluje od ove bolesti ili nije osetljiva na gluten, prelazak na bezglutensku ishranu ne garantuje nužno i bolji način života. U stvari, neki bezglutenski proizvodi mogu sadržati više šećera, soli ili masti kako bi se kompenzovao gubitak teksture ili ukusa koji ovaj protein pruža. Drugim rečima, postoji velika verovatnoća da, potpuno zdravim osobama, ovaj tip ishrane može doneti više štete nego koristi.
#3 Jaja povećavaju holesterol u krvi
Jaja su dugo bila na meti kritika zbog svog sadržaja holesterola. Mnogi su verovali da konzumacija istih može dovesti do povećanja nivoa holesterola u krvi, koji dalje povećava rizik od obolevanja od kardiovaskularnih bolesti. Ali, da li je ova tvrdnja zaista tačna? Istina je da ova vrsta namirnica zaista sadrži holesterol, naročito u žumancu. Međutim, ono što mnogi ne znaju je da većina konzumiranog holesterola iz hrane ima malo ili nimalo uticaja na nivo holesterola u krvi. Naša jetra prirodno proizvodi ovaj lipid, i to na svakodnevnom nivou. Kada konzumiramo hranu bogatu istim, jetra jednostavno smanjuje svoju proizvodnju.
Uz to, nekolicina naučnih istraživanja su pokazala da za dobar broj ljudi, konzumacija jaja ne povećava rizik od srčanih bolesti. U stvari, ona su bogat izvor proteina, vitamina i minerala koji mogu biti korisni za naše zdravlje, te se njihovo konzumiranje zapravo i preporučuje. S tim u vezi, sledeći put kada razmišljate o omletu za doručak, ne brinite previše o holesterolu. Ključ je u umerenosti, kao i raznovrsnoj ishrani koja uključuje različite hranljive materije.
#4 Veštački zaslađivači su zdravija alternativa šećeru
U traganju za zdravijim načinom života, mnogi su se okrenuli veštačkim zaslađivačima kao alternativi šećeru, verujući da su oni zdravija opcija zbog manjeg broja kalorija. Da, tačno je da oni sadrže manje ili čak nimalo kalorija u poređenju sa tradicionalnim šećerom. Međutim, to ne znači nužno da su bolji za nas niti da će nam pomoći u regulaciji telesne mase. Štaviše, neka istraživanja sugerišu da konzumacija veštačkih zaslađivača može uticati na našu sposobnost da procenimo kalorijski unos, time dovodeći do prejedanja, pa samim tim i gojaznosti. Takođe, neke od ovih alternativa šećeru mogu loše uticati na ravnotežu bakterija u crevima, što može imati negativne posledice na digestivno zdravlje.
Pored toga, dok su neki veštački zaslađivači prošli rigorozna testiranja i smatraju se bezbednim za konzumaciju, drugi se dovode u vezu sa:
- Povećanim rizikom od kardiovaskularnih problema, uključujući srčani udar.
- Dalje, svetska zdravstvena organizacija upozorava na moguću vezu između aspartama, široko rasprosrtanjenim u dijetalnim napicima i niskokaloričnoj hrani, i povećanog rizika od raka. Takođe, Nacionalni institut za rak navodi da su neka istraživanja sugerisala da su veštački zaslađivači povezani s gojaznošću, koja je zauzvrat povezana s najmanje 13 vrsta raka.
- Određene studije na životinjama su ubedljivo dokazale da veštački zaslađivači uzrokuju povećanje telesne mase, tumore na mozgu, rak mokraćne bešike i mnoge druge zdravstvene probleme.
Činjenice o zdravoj ishrani
Sada kada smo razbili mitove, vreme je da pričamo o onome što je zapravo tačno, a tiče se pravilne ishrane.
#1 Voda učestvuje u hidrataciji i metabolizmu
Voda čini oko 60% našeg tela i igra važnu ulogu u gotovo svim vitalnim procesima. Od prenosa hranljivih materija do ćelija, do regulacije telesne temperature i podrške funkciji bubrega, ona je neophodna za pravilno funkcionisanje našeg organizma. S tim u vezi, logično je da nedostatak iste, odnosno dehidratacija, može prouzrokovati niz problema, poput umora, glavobolje i smanjene koncentracije.
Voda takođe ima uticaja na metabolizam. Ona pomaže u razgradnji hrane koju konzumiramo, omogućavajući našem telu da apsorbuje hranljive materije i proizvede energiju. Bez dovoljne količine vode, naš metabolizam se usporava, što može dovesti do povećanja telesne mase i mnoštvo drugih zdravstvenih izazova.
#2 Vlakna su važna za probavu
Pored silnih vitamina i minerala o kojima šira masa već dosta toga zna, vlakna često ne dobijaju pažnju koju zaslužuju. Međutim, kada je reč o zdravlju probavnog sistema, zaista su nezamenjiva. Vlakna pripadaju grupi ugljenih hidrata i većinom se nalaze u voću, povrću, integralnim žitaricama i mahunarkama. Iako ih naše telo ne može svariti, imaju niz koristi za naš probavni sistem. Pre svega, ona pomažu u regulaciji pokreta creva. Delujući kao “čistači“, ona prolaze kroz ista, te pomažu u eliminaciji otpada i sprečavaju konstipaciju. Uz to, ona mogu apsorbovati vodu, što omekšava stolicu i olakšava njeno izbacivanje. Vlakna takođe pogoduju održavanju zdrave crvene flore, hranjenjem korisnih bakterija koje se nalaze u istim.
#3 Vitamin D je bitan za zdravlje kostiju
Vitamin D je esencijalan za apsorpciju kalcijuma u crevima, što ga čini neophodnim za formiranje i održavanje čvrstih kostiju. Njegov nedostatak može dovesti do omekšavanja kostiju, poznatog kao osteomalacija. S druge strane, on takođe može povećati rizik od obolevanja od osteoporoze, stanja koje čini kosti krhkim i podložnim prelomima. Ovu činjenicu potkrepljuju rezultati laboratorijskih analiza krvi sprovedenih u ustanovama poput laboratorije IntroLab, u kojima se uočava da osobe koje boluju od osteoporoze imaju značajno manji nivo vitamina D u odnosu na referentne vrednosti.
Tim rečeno, jedan od najefikasnijih načina da se obezbedi dovoljna količina vitamina D je izlaganje sunčevoj svetlosti. Kada je naša koža izložena UVB zracima, ona prirodno proizvodi ovaj vitamin. Međutim, zavisno o geografskoj lokaciji, vremenskim uslovima i načinu života, sunčeva svetlost sama po sebi možda neće biti dovoljna. Srećom, određene namirnice su takođe bogate vitaminom D. Riba, posebno masne vrste poput lososa i skuše, ga prirodno sadrže. Pored toga, mlečni proizvodi, kao što su mleko i jogurt, su često obogaćeni ovim vitaminom, čineći ih odličnim izvorom istog za one koji ne konzumiraju ribu.
Mitovi i činjenice o zdravoj ishrani pomeraju granice opšte prihvaćenog
U svetu gde informacije o ishrani dolaze sa svih strana, ključno je razumeti šta mitovi i činjenice o zdravoj ishrani zapravo predstavljaju. Štaviše, naša sposobnost da pravilno interpretiramo i primenjujemo ove informacije direktno utiče na naše zdravstvene odluke. Dok se mitovi mogu lako proširiti i prihvatiti kao istina, važno je pridavati značaj isključivo proverenim činjenicama. Samo tako možemo osigurati da naše prehrambene navike odražavaju stvarne potrebe našeg tela. Odnosno, samo tako možemo osigurati da one doprinose poboljšanju imuniteta i dugoročnom zdravlju.