Nakon završenog fakulteta većina studenata se susreće sa pitanjem – Šta dalje? Studije obično podrazumevaju više teorijskog nego praktičnog znanja, što studente ne čini dovoljno kvalifikovanim za momentalno zaposlenje, a meseci ili čak godine volontiranja nisu nešto čemu se diplomci raduju. Šta je onda rešenje?
Diplomirani studenti (ali i oni na završnim godinama studija) se najradije odlučuju za stručne prakse, koje obično podrazumevaju kombinaciju plaćenog i neplaćenog rada, a one najbolje nude i opciju za zaposlenje. Iskustvo prakse može biti veoma kompleksno i doneti vam mnogo više od potencijalne ponude za posao.
Dobrodošlica u svet odraslih
Možda ste mislili da ste završavanjem srednje škole i dolaskom na fakultet ostavili iza sebe detinjstvo i ušli u svet odraslih, ali studije zapravo predstavljaju samo prvi korak ka odrastanju.
“Fakultet nije obavezan, ovde ste svojom voljom” je rečenica koju profesori često ponavljaju i koja zna da nervira studente, ali to ne umanjuje njenu istinitost. Tokom studiranja odlazak na predavanja i učenje za kolokvijum su opcioni, ali odlazak na posao ne sme zavisiti od vašeg raspoloženja i dogovora sa prijateljima.
Već prvog dana prakse dobićete određena zaduženja, radno vreme i rokove za obavljanje zadataka koje ćete morati da poštujete. Možda još uvek ne radite da biste prehranili porodicu, ali tokom praktične obuke naučićete šta je odgovornost i kako da se nosite sa obavezama, što će vas uvesti u svet odraslih i način na koji on funkcioniše.
Važnost zajednice, a ne pojedinca
Od učenja tokom studiranja korist ste imali isključivo vi sami, i vaš uspeh nije uticao na druge, ali i to je nešto što se menja onog momenta kada dođete na praksu. Postajete deo kolektiva, u kome svaki pojedinac ima svoju ulogu, zbog čega je vaš uspeh uspeh celog tima.
Upravo iz tog razloga je izuzetno važna dobra komunikacija na poslu, pa je otežavajuća okolnost ukoliko dobijete praksu u firmi koja ne daje na značaju timskom radu. Kako kaže Aleksandra koja je prošla praksu iz marketinga u globalnoj startup kompaniji Playerhunter iskustva starijih kolega i njihova želja da ih podele sa njom su joj znatno olakšala početak prakse.
“Pre dolaska na praksu u kompaniji Playerhunter sam se informisala o radu kompanije, i saznala da je reč o startupu namenjenom povezivanju fudbalera i fudbalskih stručnjaka, koji su podržala zaista značajna imena iz sveta fudbala kao što su Andrej Ševčenko, Luis Figo, Josi Benajun, i GLS koji ima ugovore sa Fabiom Kanavarom i Alesandrom del Pierom. Iako sam smatrala da je prilika da radim na razvoju ovakve društvene mreže zaista velika, trema je logično bila prisutna. Ipak nije bilo razloga za strah, jer sam bila i više nego prijatno iznenađena dočekom od strane zaposlenih.”
Podrška nadležnih, team leader-a i ostalih zaposlenih od prvog momenta prakse je izuzetno važna. Praktikanti se ne smeju plašiti da postave pitanje, ili ponude sopstvenu ideju i rešenje nekog zadatka. Takođe bi od prvog dana trebalo da znaju šta se od njih očekuje.
“Nakon što me je Sneža, team leader, sprovela kroz kancelariju i upoznala sa kolegama, usledio je razgovor o poslu za koji će me obučavati, a potom i prvi zadaci. S obzirom na to da su svi bili jako prijatni i da je sve proteklo u najboljem redu, bila sam prilično zadovoljna prvim danom na praksi i imala sam pozitivne utiske. Pre nego što sam došla u kompaniju Playerhunter iskustva kolega koji su već na nekim praksama su mi govorila da je dobra komunikacija od starta veoma značajna za dalji napredak.”
Kada su u pitanju startup kompanije kao što je Playerhunter iskustva rada u timu koja tamo stičete su od velikog značaja za razvoj vaših poslovnih i komunikacijskih veština. Aleksandra ističe da joj je to što se od starta osetila kao deo tima pomoglo da se oslobodi i kreativno razvija.
“Najveća prednost rada u startup-u je ta što imamo slobodu da budemo kreativni, da doprinesemo kompaniji i iznesemo ideje koje možemo implementirati. Još jedna velika prednost je opuštena atmosfera i rad bez ikakvog stresa. Radno okruženje je otvoreno, fleksibilno, družimo se, komuniciramo, delimo iskustva i znanja, organizujemo team buildinge, pa čak i turnire u stonom tenisu koji imamo u jednoj od kancelarija. Prilično sam zadovoljna kako rad u Playerhunter-u funkcioniše i zato su ovo glavni razlozi zbog kojih sebe dugoročno vidim u startup kompaniji.”
Timski rad nije nešto što se ceni samo u startup kompanijama, pa bi na to trebalo da računate za koju god praksu da se prijavljujete. Rad u timu neće poboljšati samo vaše komunikacijske, već i organizacione veštine.
Mutitasking kao neophodna veština
Prakse na kojima svako obavlja isključivo jedan posao i dalje postoje, ali prilika za multitasking će vam sigurno doneti mnogo više znanja i veština. Na praktičnu obuku dolazite upravo da biste naučili nove stvari, a biće vam mnogo lakše da u nekoj oblasti napredujete ukoliko znate kako funkcionišu svi njeni delovi.
Nije toliko bitno da zaista obavljate više poslova istoremeno, koliko je značajno da ih razumete. Bitno je da znate kako funkcionišu programi u kojima radite kako biste otklonili potencijalne probleme tokom rada, kao i da znate koji korak prethodi i koji korak sledi nakon vašeg dela timskog zadatka, kako biste sprečili ili ispravili moguće greške u radu.
Različiti zadaci će vam pomoći da se osetite sposobnije, odmenite kolegu koji nije iz nekog razloga došao na posao, ili mu priteknete u pomoć. Jedan od najvažnijih saveta kada započinjete praksu jeste da ne odbijate nova zaduženja, koja se naravno tiču posla. To ne samo da će vam pomoći da napredujete, već će vašim nadležnima pokazati da ste spremni da prihvatite nove zadatke i da mogu da računaju na vas.
Aleksandra kaže da su joj upravo prilike za različite zadatke pomogle da se pokaže tokom prakse, i potom dođe do zaposlenja.
“Od početka prakse pa do sada sam dobijala različite zadatke i uvek sam nailazila na pomoć i razumevanje od strane svojih kolega sto mi je jako značilo jer mi je to pomoglo da lakše savladam zadatke i ostvarim napredak. Rad u Playerhunter-u sam započela na poziciji asistenta u marketingu pa sam zatim prešla na poziciju administrativnog tehničara, i to je upravo ono što mi se dopada jer ovde imamo priliku da naučimo i upoznamo različite poslove i da steknemo široko znanje.”
Kada je reč i o drugim praksama, sličnim kao u kompaniji Playerhunter iskustva studenata govore da je mogućnost za sticanje novih veština i napredak ono što je najveći benefit praktične obuke, i da takve prilike predstavljaju odličan početak karijere.
Prilika za prve važne odluke
Praksa za većinu predstavlja prvo suočavanje za poslovnim obavezama, a tako i poslovnim odlukama. Sigurno ćete tokom prakse postaviti sebi barem neko od ovih pitanja:
- Koja praksa je najbolja za mene?
- Da li će mi praksa koja ne nudi zaposlenje doneti neku korist?
- Da li ću naučiti nešto novo?
- Da li ću imati priliku da pokažem svoju kreativnost i znanje?
- Da li na ovoj praksi mogu da napredujem?
- Da li da pristanem na volontiranje i neplaćenu praksu?
- Da li je pametno dobiti prvu ponudu za posao?
Odgovori na sva ova pitanja zavise od više faktora. Nemojte biti isključivi i odbijati volontiranja ukoliko nemate druge opcije, jer ona mogu biti veoma važna za vašu dalju karijeru, i predstavljati odličnu stavku u CV-u. S druge strane, ukoliko vidite da vam određena praksa ne nudi nikakav napredak, budite slobodni i da je odbijete, jer vas možda još malo potrage deli od prakse u nekoj boljoj kompaniji.
Praksa u svakom slučaju predstavlja priliku da steknete različita iskustva, kako u pogledu posla tako i u komunikaciji sa ljudima, i tek nakon određene praktične obuke bićete u potpunosti spremni da se zaposlite i obavljate posao iz snova na najbolji mogući način.